default-output-block.skip-main
National | Auckland Museum

He whare pupuri taonga, he pātaka whera kōrero

Atu i te tau tekau mā ono, koni atu i te rima mano ngā taonga iwi moutere kua wherahia e te Pātaka Tūhono i Tāmaki Paenga Hira. Hei tā te tumuaki Māori hei tā Linnae Pohatu, e noho kounga ake ana ngā taonga nei i te tūhonotanga atu ki o rātau iwi.

“Kua puta atu ēnei taonga, kua whakahōhonutia te hononga kei waenganui i a mātau o Tāmaki Paenga Hira me ngā hapori o Te Moana Nui a Kiwa i raro i tēnei kaupapa me tēnei mahi", te kī a Pohatu.

E rima mano, ono rau, waru tekau mā waru katoa, ngā taonga iwi moutere i horahia kia whāwhāria e o rātau iwi.

Hei tā Pohatu, “Nā reira ko te mahi tahi i waenganui i te whare taonga o Tāmaki Paenga Hira me ngā iwi o te Moana Nui a Kiwa, kia whakatika i ngā kōrero e pā ana ki aua taonga me ngā pakeke me ngā tohunga mātauranga, nō ngā moutere tekau mā toru.”

Tekau mā toru ngā iwi moutere, arā ko Ngā Kuki Airini, ko Tahiti Nui, ko Hawaii, ko Kiribati, ko Niue, ko Hāmoa, ko Tokerau, ko Tonga, ko Tuvalu, ko Pitcairn, ko Rapanui, ko Uvea rātau ko Futuna.

“I mua i tēnei kaupapa, kāre ngā hapori o Te Moana Nui a Kiwa i haramai ki Tāmaki Paenga Hira. Kāre rātau i kite i te take kia haramai rātau ki a mātau. Engari i raro i tēnei kaupapa, ka noho tata rātau i a rātau taonga", ko tā Pohatu.

Kei te ipurangi ngā pikitia me ngā kōrero, hei rauemi matihiko.

Hei tā Pohatu, "Kei rō whare rātau ināianei, nā reira ka mahi tahi mātau me ngā hapori o te Moana Nui a Kiwa, kia whai i ngā kaupapa me ngā mahi tahi mō ngā rā kei te heke mai."

Ka rapa tonu a Tāmaki Paenga Hira ngā huarahi e pūmau ai ēnei tūhononga.