Whakaahua / Kōnae
Ko te mātau ki te reo Māori, ahurea hoki ka herea mā ngā kaiako ā tōna wā, koia te whakatau ki Te Kōmihana Uiuinga a te Karauna ki ngā Tūkinotanga i raro i te Karauna, e ai ki tētahi pūrongo a Te Reo Irirangi o Aotearoa.
Atu i Te Awakairangi ki Makara i Te Ika ā Māui, ā, tae noa ki te waka ā Maui, ki te punga o te waka ā Māui me Wharekauri, ko te rohe whānui tēnā o Te Taitonga. Ko ngā whaitua nui o Te Whanganui ā Tara, o Ōtautahi, o Ōtepoti e whai wāhi ana ki tēnei rohe pōti.
Ko Rino Tirikatene o te Rōpū Reipa te mema pāremata mō te rohe pōti o Te Tai Tonga.
MP o nāianei | Rino Tirikatene (LABOUR) |
---|---|
Nuinga | 4,676 |
Ngā tatau pōti katoa | 24,166 |
Te 100% o ngā wāhi pōti e ripoata ana hei te 1:42am
Labour Party | Ngā pōti 13056 – 100% | |
---|---|---|
Green Party | Ngā pōti 2597 – 20% | |
Māori Party | Ngā pōti 1838 – 14% | |
National Party | Ngā pōti 1219 – 9% | |
New Zealand First Party | Ngā pōti 787 – 6% | |
ACT New Zealand | Ngā pōti 609 – 5% | |
Advance NZ | Ngā pōti 416 – 3% | |
The Opportunities Party (TOP) | Ngā pōti 401 – 3% | |
Aotearoa Legalise Cannabis Party | Ngā pōti 340 – 3% | |
New Conservative | Ngā pōti 165 – 1% | |
Vision New Zealand | Ngā pōti 84 – 1% | |
ONE Party | Ngā pōti 65 – 0% | |
NZ Outdoors Party | Ngā pōti 38 – 0% | |
HeartlandNZ | Ngā pōti 36 – 0% | |
Sustainable New Zealand Party | Ngā pōti 9 – 0% | |
Social Credit | Ngā pōti 8 – 0% | |
TEA Party | Ngā pōti 5 – 0% | |
Advance NZ | Ngā pōti 0 – 0% | |
MANA | Ngā pōti 0 – 0% |
Ko te mātau ki te reo Māori, ahurea hoki ka herea mā ngā kaiako ā tōna wā, koia te whakatau ki Te Kōmihana Uiuinga a te Karauna ki ngā Tūkinotanga i raro i te Karauna, e ai ki tētahi pūrongo a Te Reo Irirangi o Aotearoa.
Kei te whakatewhatewha Te Manatū Hauora i ngā tūroro mate kowheori hōu i kitea i Ōtautahi inapō.
Ko te tau tuawhā tēnei e whakahaerehia ana e Adams te Steven Adams High School Invitational, ā, e aro nui ana ia ki āna kaiwhaiwhai Māori kia haere ki te tautoko i te hui.
The new cases have been in close contact with the Papatoetoe High School student identified on Sunday.
E ai ki te Manatū Hauora, i matapaetia tēnei nā te piki haere tonu o ngā tūroro i te ao whānui.
Ko te whakawhanaketanga whare hōu a Taranaki Whānui, arā, ko Paetutu, kua tata oti, ā ka riro ki te iwi hei ngā wiki tata nei. E rima tekau mā ono ngā whare hōu e rua ki te toru ngā rūma moe kua whakatūria ki Pito-one. Kei ngā uri o Taranaki hoki te mana hoko tuatahi.
Ko te oranga hinengaro te aronga nui o tētahi hīkoi a te hunga rangatahi 100 neke atu o Ngāti Kahungunu ki Te Waipounamu. Ko tā te Hīkoi for Hope 2020, he whakapakari ake i ngā rangatahi mō te ao e hurihuri nei.
“Some of our kids come from gang backgrounds, the suicide backgrounds, behavioural backgrounds so we’ve got many different organisations supporting us today,” te kōrero a Zack Makoare, Tāhuhu Rangapū o Te Taitimu Trust.
Nā Te Taitimu Trust te kaupapa i whakatū, ā e taunakihia ana e ngā kaiārahi o te hapori, tae rā anō ki ngā pirihimana.
Ko te mahi kaikiri ki tētahi pakihi Māori i Ōtautahi mō tana whakamutu i te hoko kīnaki Watties, kaare i te eke ki tā te hunga tūkino e tūmanako ai.
Ka mauru ake ai te mamae o ngā whānau he uri ō rātou kua kōhurutia e ngaro tonu ana, ki te whakamanatia he pire ā mema hōu ki rō Pāremata i tēnei tau.
Neke atu i te 300 ngā uri o Ngāi Tūhoe kua eke ki runga o Pāremata i te rā nei ki te whakarongo ki te pānuitanga tuarua, tuatoru hoki o te Pire Unu Hara i a Rua Kēnana.
Ko te whai i tētahi ara whakahou i te tāhū ture te ito o ngā pūrongo e rua kua whakamānuhia e te Minita Take Ture, e Andrew Little.
Ko Turuki, Turuki te pūrongo nā Hāpai Te Hauora me Te Tangi o Te Manawanui: He tūtohutanga mō te whakahou i ngā tikanga, nā te Kaitohutohu Pārurenga Matua i tuhi, he whakahou i te pūnaha taihara ki Aotearoa nei te kōrero nui.
Te āhua nei, he nui ake ngā pātai i ngā whakautu mō te mahere tiki a te kāwanatanga. I te rerenga o ngā pātai, ka whakarewaina e te Kāwanatanga tāna mahere whakarite i te motu ka tūpono pākia e te maiki nui.